950  GODINA  OD  OSNUTKA  ŠIBENIKA

Šibenik je najstariji samorodni hrvatski grad na Jadranu. Nakon dolaska Hrvata na obale Jadrana počinje se razvijati naselje podno Tvrđave sv.Mihovila koja se uzdiže na strmoj litici pri ušću rijeke Krke. Prvi se put spominje na Božić 1066. kada je kralj Petar Krešimir IV., na zboru visokih državnih i crkvenih dostojanstvenika izdao ispravu kojom daje kraljevsku slobodu i zaštitu benediktinskom samostanu svete Marije u Zadru. Izdata je na Božić, 25. 12. 1066.g.

Benediktinski samostan je uz već postojeću crkvu 1066. godine osnovala zadarska plemkinja Čika, po majci sestra hrvatskog kralja Petra Krešimira IV. i osigurala mu visoke kraljevske počasti.

U to doba castrum i predgrađe Šibenika su sigurno bili dobro uređeni jer su mogli udomiti kralja, njegovu pratnju, svećeništvo i plemstvo. Od tog dokumenta iz 1066. g. sačuvao se samo kasniji upis najvažnijih djelova dokumenta u kartularu (samostanski registar privilegija i isprava) benediktinskog samostana sv. Marije u Zadru a original isprave se zagubio. Neki hrvatski povjesničari drže taj upis krivotvorenim. Prof. Nada Klaić  je uvjerena da kralj Krešimir IV. nije u vrijeme tobožnjeg pisanja tog dokumenta imao vlasti nad starim dalmatinskim gradovima jer su oni tada još bili pod bizantinskim suverenitetom pa hrvatski kralj po tome ne bi mogao u Šibeniku dijeliti ni slobodu ni zaštitu.

Prvi spomen Krešimirovog grada Šibenika (In Sibiniquo …)  

Mi danas ne znamo koliko stoljeća je Šibenik postojao kao naselje ili grad prije spominjane 1066. godine. O tome ne postoji po pisanju većine suvremenih hrvatskih znanstvenika ni vjerodostojna svjedočanstva ni sačuvani dokumenti. Šibenik je proglašen službeno gradom papinskom bulom 1. srpnja 1298. godine.

Osim još dva upisa u kartulare drugih samostana iz kraja XI. stoljeća koji spominju Šibenik, sačuvan je dokument iz 1089. godine u kojem se spominje hrvatski  kralj Stjepan II. za svog boravka u Šibeniku. 

Snažan vladar, kralj Petar Krešimir IV., koji je vladao od 1055. ili 1058. do 1077. godine, u darovnici «Mare nostrum» (naše more), kojom 1069. godine otok Maun daje zadarskom samostanu sv. Krševana, Jadransko more naziva svojim, a sebe kraljem Hrvatske i Dalmacije. U njegovo doba Trpimirovići su na vrhuncu moći i vladaju jedinstvenim prostorom hrvatskog kraljevstva.

Pečat kralja Petra Krešimira IV.

Petar Krešimir IV. uz samostan sv. Krševana obilato pomaže i ženski samostan benediktinki sv. Marije, kojeg obnavlja, vjerojatno i s njim u dogovoru, njegova sestra po majci, zadarska patricijka Čika. Krešimir 1066. godine ovom samostanu udjeljuje kraljevsku slobodu, kao što je već bio učinio sa samostanom sv. Ivana u Biogradu, kojeg je kralj sam dao podignuti. Kada znamo i za kraljev odnos prema Šibeniku koji se po prvi put spominje baš te 1066. godine, onda nam sve jasnija postaje njegova briga za ovaj hrvatski obalni prostor od Nina do Šibenika, od Zrmanje do Krke.

Isprava o osnutku samostana sv. Marije 1066. godine

Petar Krešimir IV.

FAUST   VRANČIĆ  OBJAVLJUJE  KNJIGU „NOVI STROJEVI“

Faust  Vrančić

Machinae novae (Novi strojevi) su jedno od najvažnijih djela iz područja tehnike s početka 17. st. Tiskano je u Veneciji 1595.g.ili  1596g.. i sadrži  49 skica i projekata s prikazom 56 tehničkih izuma, projekata i konstrukcija (mostovi, iskorištavanje vodotokova kao pogonskog sredstva, “homo volans”…), koji su iznimnom crtačkom vještinom izvedeni u bakropisima velikog formata. Po tome je ta knjiga vjerojatno jedna od najljepših hrvatskih knjiga svoga vremena.

Crteže slijedi stotinjak stranica teksta (u prvom izdanju na latinskom i talijanskom, a u novijim izdanjima i prevedeno na španjolski, njemački i francuski jezik). U tom se osobitom djelu pokazuje sva širina njegovih znanja i renesansnih interesa.

Vrančić je iznio je novu konstrukciju metalnih mostova (koji vise na željeznim lancima, tj. visećih mostova. Tek su koncem 18. stoljeća, odnosno, dva stoljeća kasnije, takvi mostovi sagrađeni. U svojem djelu donio je 18 različitih projekata mlinova s pogonom na vjetar, na morske struje, na plimu i oseku te na ručni i životinjski pogon, a bavio se još organizacijom poljodjelstva (kosidba, vršidba i čišćenje žita), zatim problemima uzvodne riječne plovidbe, konstrukcijama sunčanih satova, kao i satova na vodu i vatru. Najpoznatiji mu je svakako izum padobrana. Iako je Leonardo da Vinci još prije nacrtao i opisao padobran (Codice Atlantico), Vrančić je prvi objavio svoj izum, koji se ponešto i razlikuje od Leonardova.

150 GODINA OD OSNUTKA  ŠIBENSKE NARODNE ČITAONICE

Šesdesetih godina 19.st. po Dalmaciji se počinju osnivati narodne čitaonice, koje postaju središta političke borbe protiv autonomaša i talijanaša.

15. veljače 1866.g. Šibenik dobiva Narodnu slavjansku čitaonicu među čijim su počasnim članovima bili i đakovački biskup Josip Juraj Strossmayer  te jezikoslovac  Nikola Tomasseo.  Čitaonica se svojim radom suprotstavljala  djelovanju kavane i Casina u vijećnici  na središnjem gradskom trgu, gdje su se nalazili šibenski autonomaši. Pravilnikom se promicao “narodni slavjanski odgoj čitanjem dnevnika, knjiga, predavanjima, raspravama, igrom i plesom i glazbenim zabavama” radi sjedinjenja s “braćom s onu stranu Velebita”. U ovoj će čitaonici početkom 20. stoljeća biti sjedište Stranke prava, koja je preuzela vlast u gradu.