Osnovna škola Novigrad

POVIJEST  ENCIKLOPEDISTIKE

        Pojam ἐγκύκλιος παιδεία (egkýklios paideía) u značenju "sustavna i opća naobrazba" vjerojatno potječe od Hipije iz Elide,  iz 5. st. pr.Kr. 

Iako antika nije poznavala pojam enciklopedije u modernom smislu, Aristotelova sabrana djela smatraju se enciklopedijom tadašnjeg znanja. 

        Vincent od Beauvaisa smatra se sastavljačem najpoznatije srednjovjekovne enciklopedije čije se  glavno djelo zove Veće zrcalo – Speculum maius (Knjižnica svijeta – Bibliotheca mundi) i  smatra najvećim enciklopedijskim priručnikom 13. st. U njemu je sustavno obrađena prirodna znanost, govorništvo, pravo i povijest.

        18.st. zvano je zlatnim razdobljem europske enciklopedistike. Najznačajna izdanja tog vremena su: Chambersova Enciklopedija i Zedlerov Leksikon.

     Chambersovo djelo poslužilo je kao osnova za najpoznatiju europsku enciklopediju, Francusku enciklopediju, koja  je primjer moderne enciklopedije. To djelo je proizvod zajedničkoga rada većega broja enciklopedijskih pisaca, koji su u povijesti i ostali pod imenom enciklopedisti (kako se nazivaju petorica najpoznatijih:     Rousseau, Voltaire, Diderot, D’Alambert i Helvetius). 

       Začetnik i voditelj Francuske enciklopedije bio je Denis Diderot. Ta enciklopedija je izlazila u Parizu od 1751. do 1772. u 17 folio-svezaka i 11 svezaka s bakrorezima. Urednici su bili Denis Diderot i Jean-Baptiste D'Alembert koji su uključili u projekt Francuske enciklopedije francuske znanstvenike, filozofe i književnike. Bila su obuhvaćena područja duhovnih znanosti (filozofije, teologije, književnosti i jezika), ali i teorijskih i primijenjenih znanosti (matematike, fizike i ekonomije) te povijest, politika i glazba. Posebnost Francuske enciklopedije bila je i sustavna obrada područja rada, obrta, umijeća, tehnike i izuma, uz opise prirodnih zakona i znanstvenih metoda. Francuska enciklopedija nije imala za cilj samo informacije o svim područjima znanja i iskustva nego i kritički osvrt na tadašnja politička zbivanja.

     Riječ "enciklopedija", najbliže današnjem značenju, prvi je upotrijebio hrvatski polihistor Pavao Skalić, 1559.^[1] u djelu "Encyclopediae seu orbis disciplinarum tam sacrarum quam profanarum epistemon".

Internetske enciklopedije

   Pod pojmom internetske enciklopedije (ili leksikona) obuhvaćene su sustavne zbirke javno dostupnog znanja iz raznih područja, kojima se može pristupiti preko tražilica na Internetu.

   Osim digitalizirane britanske enciklopedije, većina ostalih enciklopedija na Internetu zapravo su započele kao jednostavni internetski leksikoni, koji su dosada prerasli u prave razrađene enciklopedije.

    Kod tipa Wiki pristup je u potpunosti slobodan i otvoren, pa se tekstovi mogu besplatno čitati, ali ih korisnici također mogu više ili manje sastavljati i upisati, ili postojeće članke prerađivati, dopunjavati i popravljati (ili kvariti) po svom znanju i tehničkim mogućnostima. Uvršteni tekstovi moraju biti slobodni za kopiranje sa GNU-licencom ili bar iz javne domene.

  Wikipedija

Višejezična Wikipedija je najveći i najpoznatiji primjer otvorene internetske enciklopedije tipa Wiki. To je i jedna od najranijih enciklopedija koja se na Internetu razvija od 2001. Godine

Citizendium 2.0

Citizendium ili Citizens Compendium, danas je najpoznatija i vjerojatno najkvalitetnija elitna enciklopedija poluotvorenog tipa s nastrožom ekspertom kontrolom, koja je dosad dostupna na internetu. Odvojila se iz Wikipedije od 2006.

Wikiweise 

Wikiweise je elitna njemačka enciklopedija poluotvorenog tipa i među prvim akademskim enciklopedijama na internetu gdje se razvija od 2005. Pretežno je namijenjena za visokoobrazovane, sveučilišne i akademske korisnike, te studente i gimnazijalce na njemačkom govornom području srednje Europe.

Wikiweise je elitna njemačka enciklopedija poluotvorenog tipa i među prvim akademskim enciklopedijama na internetu gdje se razvija od 2005. Pretežno je namijenjena za visokoobrazovane, sveučilišne i akademske korisnike, te studente i gimnazijalce na njemačkom govornom području srednje Europe.

Cassiopedia

    To je elektronička inačica klasičnih enciklopedija prilagođenih Internetu, koje postavljaju profitne kompanije pa se izrađuju i upotrebljavaju na komercijalnoj osnovi. Prikladan izbor traženih tema i kvalitetnu izradu teksta tu osiguravaju plaćeni stručnjaci, uglavnom s akademskim titulama i radnim iskustvom na pripadnoj problematici. Osim preko Interneta, te zatvorene enciklopedije se prodaju i preko alternativnih elektroničkih medija (npr. DVD i slično).

                            Encyclopaedia Britannica

     Poznata Enciklopedija Britannica je dosad najvažnija među zatvorenim komercijalnim enciklopedijama na Internetu. To je ustvari digitalizirana inačica tiskane i uvezane Britanske enciklopedije, koja u najnovijoj knjižnoj inačici sadrži 32 uvezana sveska. Od 2007, sličnu digitaliziranu verziju ima i poznati njemački  Brockhaus.

  Encarta Microsoft

MS Encarta je bila manja priručna višejezična enciklopedija kompanije Microsoft, koja je uz naplatu bila dostupna preko Interneta i DVD-a, kao prilog uz ini softver za novije Windowse. Dosad je obuhvaćala oko 68.000 natuknica u paralelnim inačicama na osam glavnih svjetskih jezika. Njezin nedostatak spram Britanske enciklopedije je bio manji broj i slabija kvaliteta tekstova, ali je bila prednost njezina višejezičnost.

.                HRVATSKE  MREŽNE  ENCIKLOPEDIJE

Prateći razvoj  suvremene tehnologije Leksikografski zavod Miroslav Krleža na svojim internetskim stranicama otvara pristup pojedinim svojim enciklopedijama i leksikonima. Objavljeno  je i nekoliko manjih ili uže specijaliziranih enciklopedija ili sličnih djela drugih izdavača; prisutni su i prijevodi nekih stranih enciklopedije, kao i Wikipedia na hrvatskom jeziku.

 PROLEKSIS  ENCIKLOPEDIJA

Proleksis je prva veća hrvatska opća i nacionalna online  enciklope-dija koja izlazi na hrvatskom jeziku, koncipirana i uređivana na vlastitim znanjima, a svima je dostupna besplatno, kao enciklopedija slobodnog pristupa. To  je klasična, urednički nadzirana enciklopedija, ali ujedno i moderna elektronička enciklopedija, otvorena za vanjsku suradnju.  Od 2010.g.ona je mrežno izdanje Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža.

HRVATSKA  ENCIKLOPEDIJA

Mrežno izdanje Hrvatske enciklopedije profesionalno je uređivana enciklopedija, besplatna i komunikacijski otvorena svojim čitateljima. Otvorene  mrežne enciklopedija  teže donijeti sve o svemu; u profesionalnim enciklopedijama nalazimo sređeno i usustavljeno znanje o onome što je najvažnije.

Mrežna Hrvatska enciklopedija temelji se na knjižnom (tiskanom) izdanju koje je objavljeno u 11 svezaka od 1999. do 2009. godine. Ona je izraz intelektualne sposobnosti naše sredine, u prvom redu  njezine znanstvene zajednice, i nastavlja se na veliku enciklopedijsku tradiciju našeg  Leksikografskog  zavoda.

U današnjem globaliziranom svijetu, pitanje nacionalnoga kulturnog identiteta postalo je iznimno važno, a enciklopedije, univerzalno dostupne, nemaju samo informacijsku nego sve više identitetsku funkciju i namjenu. Hrvatska enciklopedija  je opća enciklopedija jer sažima i usustavljuje ukupno znanje, ali i  nacionalna (ne samo po nazivu i jeziku kojim je napisana nego i po tome što potpunije i opsežnije od drugih svjetskih općih enciklopedija predočuje činjenice o Hrvatskoj, njezino naslijeđe i dostignuća, povijest i suvremenost, bez prešućivanja i iskrivljivanja ili predrasuda koje drugi mogu imati o njoj).

Od osnutka 1950. Leksikografski zavod objavio je više od stotinu svezaka enciklopedija, leksikona, atlasa, bibliografija i rječnika. Prihvaćajući, uvijek pomalo s oprezom, nove tehnologije, Zavod se tijekom posljednja dva desetljeća temeljito informatizirao
Portal Leksikografskoga zavoda obuhvaća sadržaj šest izdanja Zavoda uređenih za prikaz i pretraživanje na internetu – Hrvatskog obiteljskog leksikona, Istarske enciklopedije, Filmskoga leksikona, Nogometnoga leksikona, Krležijane te izbor članaka iz Hrvatskoga biografskog leksikona. Izdanja su međusobno povezana zajedničkim abecedarijem, načinjenim na temelju Hrvatskog obiteljskog leksikona, što čini okosnicu portala na koju se povezuju istovjetne natuknice iz ostalih izdanja