Osnovna škola Novigrad

U mnogim gradovima diljem Hrvatske igrat će se predstave za djecu uz koje će se čitati poruke ASSITEJ-a i UNIMA- e. Autorica ovogodišnje poruke je Nancy Lohman Staub,  potpredsjednica Unime i jedna od urednica svjetske enciklopedije lutkarstva, dok je hrvatsku poruku sastavio Himzo Nuhanović, ugledni producent,dramaturg i redatelj, dobitnik niza priznanja na području kazališta.

Svjetski dan lutkarstva u Hrvatskoj se obilježava od  2004. kada je za „centar lutkarstva“ odabran Zadar, nakon čega se nižu: 2005. Vinkovci, 2006. Šibenik, 2007.Osijek, 2008.Vukovar, 2009.Rijeka i 2010 Virovitica 2011. Osijek, 2012.Split, 2013. Šibenik, 2014. Zadar, 2015. Vinkovci, 2016. Karlovac, dok će ove godine domaćin biti Zagreb. 

Valja napomenuti i ono čime se svi lutkari svijeta ponose: UNIMA (međunarodna udruga lutkara) najstarija je međunarodna kazališna organizacija. Osnovana je 1929. godine te ove godine obilježava svoju 88. obljetnicu.Hrvatski centar UNIMA osnovan je 1992. godine.

Iz ovogodišnjih poruka izdvajamo:

„Godine 1929. nekoliko zaljubljenika u lutkarstvo iz samo sedam zemalja osnovalo je udrugu l’Union Internationale de la Marionnette (UNIMA) s ciljem promicanja i razvoja lutkarske umjetnosti. Danas, zahvaljujući internetu, možemo u trenutku povezati tisuće istomišljenika iz cijelog svijeta bez obzira na nacionalne granice, političke i vjerske razlike. Na internetu su 24 sata dnevno dostupni snimljeni programi, predstave, konferencije, tečajevi i radionice, a neki se čak emitiraju uživo. (...). Rast popularnosti o kakvom nismo ni sanjali nudi nebrojene mogućnosti formiranja međunarodnih saveza koji će zajednički raditi na ostvarenju našeg cilja: uzajamnog razumijevanja putem lutkarstva. Lutkarstvo se razvilo gotovo u svakom kutku svijeta. Zahvaljujući stotinama sati dokumentacije na internetu, dostupne su brojne tradicionalne forme. UNESCO je njih dvanaest priznao kao nematerijalnu kulturnu baštinu. (...) Tradicionalno lutkarstvo možemo iskoristiti kako bismo otkrili zajedničku ljudskost koja leži ispod naših kulturnih razlika.“, piše Nancy Lohman Staub.

„Nije slučajno da je prvi dan proljeća svjetski, pa i hrvatski dan lutkarske umjetnosti koju često definiraju ovako: „Lutkarska umjetnost nije dobna, već umjetnička kategorija“. Ovakva definicija je sigurno točna, ali praksa pokazuje da je u visokim postocima, ipak dječja, dobna, dok ostale - „velike“, „prave“ (prema teoretičarima)  lutkarske predstave  događaju se rijetko, u produkcijama „dobrostojećih“ lutkarskih kazališta, barem kod nas u Hrvatskoj. Sve izložbe kazališnih lutaka na festivalima i izvan njih pokazuju vrhunske, majstorski izrađene lutke  istaknutih autora, ali rijetko su naznačeni oni koji su tim lutkama udahnuli život. A to čine glumci. Glumci – lutkari. Osobno, u ovoj časti koja mi je ukazana da iznesem svoja razmišljanja o lutkarskoj umjetnosti, obraćam se glumcima lutkarima, vjernim, skromnim, tajnovitim zanesenjacima, skrivenim iza paravana ili maske, čarobnjacima koji daju lutki život, ekspresivnost, etiku i katarzu. Glumci – lutkari“, piše Himzo Nuhanović.